Već godinama imam želju da u sklopu Agromanager bloga pokrenem rubriku u kojoj bih povremeno predstavljao pojedince iz agrarnog sektora, koji „nose“ preduzetničku ideju i svojim inovativnim pristupom doprinose unapređenju domaće poljoprivredne proizvodnje. Obzirom da je idealno vrijeme za zasnivanje novih zasada voća, prvi „Agromanager mjeseca“ sa kojim sam razgovarao je inženjer poljoprivrede Bekir Dolić.

Agromanager: Ko je Bekir Dolić?

Bekir: Po zanimanju sam agronom. Trenutno sam angažovan u sklopu vlastite agrobiznis inicijative pod nazivom „Agro projektiranje“ d.o.o., ali i kao menadžer i savjetodavac u sklopu firme „Berry Project“ d.o.o., koja se bavi uvozom, izvozom i veleprodajom sadnog materijala i đubriva.

Diplomirao sam 2015. godine na smjeru “Opća agronomija” na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Trenutno sam u fazi izrade magistarskog rada na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nakon završetka osnovnih studija imao sam priliku da radim u jednoj poljoprivrednoj zadruzi, kao i u jednoj poljoprivrednoj firmi. Pomenuti angažmani obezbijedili su mi veoma korisna iskustva, jer sam kroz rad u ovim organizacijama imao priliku da dođem u dodir sa velikim brojem poljoprivrednih proizvođača, kao i da se bavim organizaciono-menadžerskim aktivnostima, što će mi poslužiti u godinama koje su uslijedile.

Paralelno sa profesionalnim angažmanima, uvijek sam radio na poslovima projektovanja i uređenja svih vrsta zelenih površina, ali i na porodičnom gazdinstvu „Dolić“. Isto je u vlasništvu mog oca i aktivno unazad četiri generacije. Obrađujemo ukupno 10 hektara zemljišta na kojem uzgajamo: malinu, krastavac, lubenicu, krompir, kesten, kukuruz, pšenicu, tritikal, ječam, zob, raž i šljivu. Posjedujemo i manji broj domaćih životinja, ali više u konceptu hobi proizvodnje i obezbjeđivanja jednog dijela stajskog đubriva koje koristimo na imanju.

Ono što je najvažnije, oženjen sam i u sretnom braku sa suprugom Mirelom, koja mi je neizmjerna podrška u svim poslovima sa kojima se bavim.

Agromanager: Otkud zelja za profesionalnim ostvarenjem u poljoprivredi?

Bekir: Otkad pamtim, moji roditelji su se bavili poljoprivredom i od toga u najvećem dijelu finansirali moje i obrazovanje moje sestre. Istovremeno, bio sam uključen u sve aktivnosti na imanju, od djetinjstva pa do danas, što je neminovno u meni stvorilo ljubav prema ovoj vrsti posla. Inspirisan svim ljudima u Krajini koji su se bavili i još se bave poljoprivrednom proizvodnjom, odabrao sam svoj poziv. Na kraju, nakon četiri godine osnovnih studija agronomije, koja nisu bila ni malo laka, dodatno se pojačala motivacija u meni da se profesionalno angažujem u sklopu domaćeg agrarnog sektora.

Agromanager: Zašto nisi u Njemačkoj?

Bekir: Svojim angažmanom u agrarnom sektoru, kao i “nafakom” koju mi je Bog dao, uspio sam da se izborim u našoj branši na veoma težak način. 

Kolege koje su napustile BiH i otišle u druge države u potrazi za boljim uslovima života ne osuđujem jer su životne priče svakoga od nas različite. Niko ne zna šta drugog čovjeka muči u životu i zbog toga ne treba suditi „na prvu“. 

Želim da vjerujem da će vremenom ojačati odnos nas koji smo ostali i svih naših ljudi koji su otišli iz BiH, te da će to na kraju ipak biti jedna veoma pozitivna priča, koja će iznjedriti mnoge poslovne inicijative.

Agromanager: Osnivač si firme pod nazovom “Agro Projektiranje”. Koje su osnovne djelatnosti pomenute firme?

Bekir: Tokom angažmana u firmama u kojima sam radio, paralelno sam razvijao vlastitu poslovnu ideju. Ista se bazirala na evidentnom nedostatku jednog poslovnog subjekta koji će tržištu ponuditi usluge iz oblasti projektovanja u poljoprivredi, ali po sistemu „ključ u ruke“. Trebalo mi je mnogo vremena i teškog rada da bih sa svojim timom došao na nivo da smo poznata i respektabilna ekipa, koja je među prvima domaćem tržištu ponudila sveobuhvatne usluge, od planiranja zasada, preko izrade projekta, pa sve do kompletnih radova na uspostavljanju budućeg zasada voća i njegovog održavanja.

Najvažnije djelatnosti firme „Agro Projektiranje“ d.o.o. su: 

• Projektiranje, zasnivanje i održavanje voćnjaka,
• Projektiranje, zasnivanje i održavanje dvorišta, vrtova, travnjaka, sportskih terena, površina ispred poslovnih i stambenih zgrada,
• Pomotehnicki i agrotehničkih radovi u svim vrstama usjeva i zasada,
• Floristika, pejsažno oblikovanje, projektiranje i dizajniranje,
• Prodaja raznog sadnog materijala (voće, ukrasno bilje i dr.), gnojiva i raznog repromaterijala za dvorišta, vrtove, travnjake i voćnjake,
• Projektiranje i instaliranje sistema za navodnjavanje u voćnjacima, vrtovima, travnjacima,
• Izrada projekata iz oblasti poljoprivrede sa aspektom na voćarstvo,
• Agro Konsalting – savjetovanje iz oblasti agronomije sa aspektom na biljnu proizvodnju,
• Ugovaranje godišnjeg održavanja svih vrsta zelenih površina, saradnja sa Javnim preduzećima, organizacijama, udruženjima i sl.,
• Čišćenje zapuštenih zelenih površina, melioracije, ravnanje terena mehanizacijom, odvoženje bio otpada sa posjeda i sl.

Agromanager: Ko su klijenti tvoje firme?

Bekir: Klijenti moje firme su u najvećem dijelu vlasnici postojećih voćnjaka, kao i oni koji žele svoje zapuštene površine pretvoriti voćnjak. Sve je više posađenih voćnjaka u kojima naša ekipa obavlja zimsku i ljetnu rezidbu, agrotehničke mjere prihrane, prskanja,  okopavanja i dr.

Kada je u pitanju floristika, naši klijenti su svi oni koji žele da urede svoje kuće, stambene ili poslovne zgrade, odnosno zelene površine oko njih, ali to ne mogu ili ne znaju uraditi samostalno, pa nam daju svoje povjerenje. Dio našeg tima je i magistar floristike, koji putem kompjuterskog softvera projektira dvorišta i vrtove za klijente u odnosu na njihove želje.

Uz sve navedene, naši klijenti su i Javna preduzeca i institucije, koje nas angažuju da njihove zapuštene površine uređujemo na godišnjem nivou. S tim u vezi, održavamo i mezarluke, groblja, sportske terene i brojne druge povšine od javnog značaja.

Na kraju, naši klijenti su i svi oni koji žele nabaviti kvalitetan sadni materijal i đubriva za svoju proizvodnju.

Agromanager: Kako si došao na ideju da postaneš preduzetnik? 

Bekir: Poslovi sa kojima sam se bavio u slobodno vrijeme postepeno su poprimali sve značajniji obim i generisali sve veći broj klijenata. Kada sam odlučio da se ozbiljno posvetim honorarnim aktivnostima, registrovao sam firmu i obrnuo odnos „snaga“ između profesionalnog angažmana i poslova u slobodno vrijeme. Čvrstog sam uvjerenja da svako ko ima preduzetnički duh u sebi prvo treba da odradi „pripravnički staž“ u nekoliko različitih poslovnih subjekata, ali da istovremeno razvija i vlastitu (agro)biznis ideju. Upravo će stalno zaposlenje biti osnova za finansiranje naše poslovne ideje, koja će vremenom početi da obezbjeđuje jednak, ako ne i veći prihod nego stalno zaposlenje. To je trenutak za donošenje odluke o ulasku u preduzeničke vode. Istovremeno, želim da plaćam porez i da moja firma regularno posluje u našoj državi.

Agromanager: Pokretač si neformalne asocijacije „Sačuvajmo krajiški kesten“. Zašto je kesten iz Krajine najbolji?

Bekir: Kesten iz Krajine ima svoje specifičnosti. Naša klima mu odgovara i u tim uslovima najčešće obilno plodonosi. Inače, u Krajini, kao i u mojoj porodici postoji duga tradicija sakupljanja kestena. U prošlosti, moj did je prodavao tanin na pijaci proizveden upravo od kestena.

Nažalost, poslednjih godina problemi sa kestenovom osom šiškaricom i rakom kore kestena umanjili su prinose. Ova pojava bila je naročito izražena u periodu 2015-2018. godine. Protekle sezone, klima je odgovarala kestenu, iako je nedostajalo padavina kako bi plodovi bili još kvalitetniji.

Važno je naglasiti kako je naš tim prvi u BiH projektovao intenzivne, savremene i ozbiljne zasade kestena, ali i kalemljenog oraha i ljeske. S tim u vezi, važno je naglasiti kako nam je grupa jezgrastog voća uža specijalnost, pri čemu su brojni zasadi koje smo uspostavili već ušli u period plodonošenja.

Agromanager: Kako vidiš budućnost domaćeg agrarnog sektora?

Bekir: Odlaskom značajnog dijela domaćeg stanovništva u inostranstvo otvorilo je prazan prostor za sve one koji su u agrarnoj branši. Prvenstveno mislim na velike površine raspoloživog zemljišta, koje se sve češće mogu uzeti u najam i obrađivati uz minimalne naknade (samo da ne zaraste). U skladu s tim, svjedoci smo da se sve više zasijavaju površine pod različitim žitaricama.

Kada je u pitanju voćarstvo, sve veći broj ljudi koji posjeduju raspoloživo zemljište koje se više ne obrađuje rješenje vidi u zasnivanju voćnjaka. Smatram da je to dobra odluka, ali je veoma važno da planski izaberemo kulture i sisteme gajenja koji imaju tržište i zahtijevaju manje manipulativnog rada. 

Uz pomenuta dva trenda, mišljenja sam da će se u budućnosti povećati obim domaće animalne proizvodnje, prvenstveno jer očekujem da će se proizvođači mesa i mlijeka izboriti za veće cijene vlastitih proizvoda. Naši animalni proizvodi su daleko najkvalitetniji u regionu, najviše iz razloga poluintenzivnog pristupa organizaciji proizvodnje, koji za razliku od super intenzivnih sistema još uvijek ne vrši toliki pritisak na kvalitet proizvoda i njihovu prehrambenu vrijednost.

Agromanager: Zašto investirati u poljoprivredu?

Bekir: Razlozi su mnogobrojni. Bez proizvodnje hrane svijet ne može opstati. Samo to je dovoljan razlog za opredjeljenje prema tržišnoj poljoprivredi. Danas imamo veliki broj ljudi koji je lociran u u urbanim sredinama, koje im omogućavaju lakšu organizaciju poslova i bolji pristup svim uslugama. Sa druge strane, sve više se stvara raspoloživ prostor i prilike za sve one koji žele da se bave sa proizvodnjom hrane. Međutim, važno je naglasiti kako se poljoprivrednoj proizvodnji mora pristupiti planski, uz detaljnje analize i ozbiljan poslovni plan. Moramo se osloboditi navike da napamet ulazimo u investicije, a ista je u značajnoj mjeri prisutna kod našeg naroda. Na kraju, ozbiljne, tržišne poljoprivrede nema bez podrške nauke i obrazovanih ljudi iz posmatranog sektora.

Agromanager: Poruka za agro-preduzetnike i sve one koji će to postati?

Bekir: Vjerujte u vašu ideju i dajte maksimum od sebe. Na vašem putu će biti mnogo kritika, pesimista, skrivenih neprijatelja i svih onih koji će vas stalno nagovarati da odustanete. Nemojte ih slušati. Zbog trenutne društveno-političke situacije, mnogi ljudi vjeruju da uspjeti može samo onaj koji je dio nekakvih organizacija i/ili pokreta, a da mladi obrazovani ljudi sa idejama nemaju šta da traže na našem tržištu. Nije tako. Inovativne poslovne ideje, zasnovane na realnim analizama i detaljnim projektima imaju velike šanse za uspjeh. Isključivo je do nas koliko ćemo biti uporni na njihovoj realizaciji.

Naša država ima veliki kapacitet da se od agrara živi na razne načine. Od malih proizvođača do respektabilnih kompanija. Samo budite jedinstveni, vjerujte u sebe i svoju ideju i okružite se ljudima koji su vam inspitacija i koji vjeruju u vas.

Živjeli!