Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on whatsapp

Kada god čujem riječ „menadžer“ sjetim se onog vica kada autobus stane u izvjesnom gradu, a šofer kaže:

„Pauzaaaa!

Možete u WC, popiti kafu, jesti, završiti fakultet…“

Nažalost, najveći broj pomenutih „fakulteta“ imao je ili još uvijek ima samo jedno usmjerenje: Menadžment. Znam koje su vam prve asocijacije na ovaj termin. Iste su i moje. Nepravedno je kako su ova riječ i titula koja iz nje proizilazi u poslednjih dvadeset godina u našem društvu dobile takav status.

Sada se vjerovatno pitate zašto je onda koristim i to u engleskoj verziji.

Da bih adekvatno odgovorio na ovo pitanje, moramo se malo vratiti u prošlost i analizirati značenje pojedinih riječi. Engleski glagol manage potiče od italijanskog termina maneggiare, koji se odnosi na upravljanje i to ni manje ni više nego konjima ili alatima. Ako idemo još dalje u prošlost i samo porijeklo termina, dolazimo do dvije latinske riječi: manus (ruka) i agere (djelovati, raditi). Nadalje, francuska riječ za gazdovanje u domaćinstvu potiče od riječi menagerie, koja se, takođe, može koristiti i kao termin koji označava brigu o domaćim životinjama.

Dakle, imamo: ruke, alate, konje, rad, gazdovanje i brigu o domaćim životinjama. Očigledno je da se riječ „menadžment“, u svom izvornom značenju, uvijek odnosila na poljoprivredu i upravljanje gazdinstvom. Stoga, dragi menadžeri i svi koji se tako osjećate, dobrodošli nazad i nema na čemu!

P.S. Prefiks „Agro“ dodao sam radi dodatnog naglašavanja ko su, ustvari, pravi, drevni (ancient) Menadžeri!

Šta se desilo u međuvremenu?

Iako po mnogo čemu idealan, sistem organizacije poljoprivredne proizvodnje u prethodnom, socijalističkom sistemu je u velikoj mjeri indirektno odgovoran za današnji status domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji je, blago rečeno nezadovoljavajući. Ko je bio poljoprivrednik u pomenutom sistemu, pamti koje su mu obaveze bile – organizacija proizvodnje i isporuka finalnih proizvoda predmetne proizvodnje. Sa druge strane, sistem je garantovao realizaciju, odnosno, otkup putem Zadruga, PIK-ova, velikih agro firmi i dr. Proizvođač tog doba nije morao da razmišlja o prodaji, marketingu, finansijama i drugim, svakodnevnim, elementima preduzetništva. Naravno, i tada je bilo poljoprivrednika koji su samostalno nastupali na tržištu i preuzimali rizik koji ta odluka donosi. Istina, manji broj. Međutim, ono što je evidentno je to da je taj sistem funkcionisao skoro pa savršeno.

U međuvremenu smo prihvatili tržišni način poslovanja, dok nam je mentalitet ostao u prethodnom sistemu. Rezultat su dva pitanja koja svakodnevno dobijam na terenu od brojnih poljoprivrednika i na koja ne znam kako adekvatno da odgovorim (da shvate):

Pitanje br. 1: „Imam 5 vagona ajdareda/3 tone maline/12 ‘ranjenika/500 litara šljive (melem)/100 ovaca/par stotina kilograma meda…kako i kome da ja to prodam? Da se riješim te bijede i da nagulim odavde…?“ Reci ti meni, agroekonomisto?!“

Pitanje br. 2: „Zašto se u Bosnu uvozi silna jabuka, luk, meso, mlijeko…?!“

Prvo – zato što se nisi prilagodio/la, ne posmatraš poljoprivredu kao biznis i ne želiš konsultovati (čitaj: platiti) stručnjake iz različitih oblasti da ti pomognu, kako u proizvodnji, tako i u savremenim načinima realizacije (prodaje).

Drugo – zato što hoćemo da budemo dio evropske porodice. Potpisali smo.

Kome ovo nije jasno, neka odmah „razguli“ i sa bloga i iz poljoprivrede.

Naravno, prethodne konstatacije se ne odnose na rekreativne poljoprivrednike koji se poljoprivredom bave iz hobija i/ili terapeutski, već na sve nas koji smo, na neki način, profesionalno povezani sa posmatranim sektorom i djelimično ili u potpunosti živimo od njega.

Zora Agromenadžera

Sada se mali dio onih koji nisu nagulili sa bloga pita: „Dobro, i šta sad?!“

Rješenje je vrlo jednostavno. Počnimo/te posmatrati poljoprivredu kao biznis, tačnije Agrobiznis! Jedino na šta možemo uticati je naš pristup ovoj problematici. Manite se evropskih integracija i trgovinskih sporazuma, da li su podsticaji mali ili nisu i ko je odgovoran za nešto. Prođe život u raspravama pred zadrugom (ne poljoprivrednom, kafanskom) i na forumima, a prilike prolaze.

Postanite Agromenadžeri!

Agromenadžer je preduzetnik koji planira i organizuje proizvodne aktivnosti, implementira dio istih, piše projektne aplikacije, osmišljava i implementira marketinške aktivnosti, bavi se finansijskim menadžmentom, komunicira sa tržištem, zatvara krug od njive do realizacije i još mnogo, mnogo toga.

Da li je ovo jednostavno? Nije, nimalo!

Potpuno je pogrešno mišljenje da jedan Agromenadžer može sve nabrojane aktivnosti uspješno organizovati sam. Dr Ernesto Sirolli, osnivač Sirolli Instituta i jedan od najznačajnijih filozofa savremenog preduzetništva kaže:

Tajna preduzetništva leži u tome da i najmanja i najveća kompanija moraju biti sposobne da savršeno obavljaju tri stvari:

  1. Proizvod ili usluga koje prodajete moraju biti odlični!
  2. Morate imati fantastičan marketing!
  3. Morate imati savršen finansijski menadžment!

Pogodite šta?! Nikada u životu nećete sresti čovjeka koji se uspješno bavi proizvodnjom, zna kako da proda svoj proizvod ili uslugu i uspješno barata sa novcem! Takav se još nije rodio!

Međutim, sve najveće kompanije na svijetu imaju nešto zajedničko: Nijednu nije pokrenula samo jedna osoba! Na tržištu postoje tzv. „pomagači“, koji dolaze iz različitih sfera biznisa, sjede u kafićima i postaju vaši predani partneri, koji vas uče kako da proizvedete, prodate i brinete o novcu!“

Proizvodite, znate sa novcem, međutim, potrebna vam je podrška u marketingu (prodaji) ili obrnuto? Šta je rješenje? Čvrsta odluka, otvoren um i pružena ruka.

Iako je ne pijem, pozovite me na kafu. Rado ću se upoznati sa Vašom pričom i dati sve od sebe da Vam pomognem u razvoju vašeg agrobiznisa.

Vjerovatno ste se upitali

Šta predstavlja stilizovano N u Agromenadžer logu.

Do sada je bilo različitih komentara, međutim nijedan tačan. Neki od njih su: žila kucavica (kardiogram), Betmen, Nina, munja, Ninić…

Riječ je o asocijaciji na tzv. „engleski spoj“, odnosno način kalemljenja koji se koristi u profesionalnim rasadnicima voća. Još je zanimljivije da pomenuti spoj predstavlja jednu od najčvršćih veza u kalemarstvu. U prenesenom značenju, čvrst spoj i obostrana veza između dva segmenta koji sarađuju.

Potrebna vam je profesionalna agrobiznis podrška?

Ukoliko vam je potrebna podrška u procesu pokretanja vlastitog biznisa ili unapređenju postojećih biznis inicijativa, o kojima ćemo diskutovati u kafani, na njivi, online ili telepatski, stojim vam na raspolaganju. Za dodatne informacije,

Najnovije objave

Podjeli objavu sa prijateljima

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on whatsapp