U savremenom poslovanju digitalni marketing sve više dobija na značaju. Evidentna smjena generacija, unapređenje tehnologije i metoda prenošenja informacija prema ciljnom tržištu, kao i mogućnost preciznog mjerenja učinkovitosti doveli su do toga da tradicionalne metode marketinga nisu više jedini način obraćanja tržištu. Usudio bih se reći da nisu više ni primaran. Čak i u oblasti agrobiznisa.

O digitalnom marketingu, fitnesu, ali i o preduzetničkim idejama u poljoprivredi razgovarao sam sa Aleksejem Đurđevićem, stručnjakom za digitalni marketing.

Agromanager: Ko je Aleksej Đurđević?

Aleksej: Aleksej je lik koji je u fazi otkrivanja ko je ustvari Aleksej. U profesionalnom smislu trenutno igra ping pong sa tri reketa. Jednim reketom udara po digitalnom marketingu, drugim po dizajnu, a trećim po fitnesu.

Agromanager: U ukupnoj filozofiji marketinga, digitalni marketing zauzima sve važniju ulogu. Šta sve obuhvata pomenuti segment?

Aleksej: Obuhvata upotrebu digitalnih tehnologija, sa akcentom na internet tehnologiju, u cilju ostvarivanja željenih poslovnih rezultata. Konkretnije, digitalni marketing bi podrazumijevao prisustvo i oglašavanje biznisa na web-u i društvenim medijima, kreiranje sadržaja za web i društvene mreže, kao i e-mail marketing, online odnose sa javnošću i druge oblike marketinga koji su pronašli svoju formu i u digitalnom obliku.

Agromanager: Koliko zgibova možeš uraditi?

Aleksej: Dva. Jedan lijevom i jedan desnom rukom.

Agromanager: Da li i zašto digitalni marketing ima prednosti u odnosu na konvencionalne metode marketinga?

Aleksej: Kao glavne prednosti digitalnog marketinga u odnosu na konvencionalne metode marketinga naveo bih mogućnost dobijanja direktnih povratnih informacija od ciljne grupe, relativno nisku novčanu barijeru ulaska u igru, kao i mogućnost temeljnog praćenja i analize svih aktivnosti koje smo preduzeli u cilju ostvarivanja željenih poslovnih rezultata. U suštini, digitalni marketing nam dopušta da pravimo više grešaka koje nećemo toliko skupo naplatiti nego da smo ih napravili upotrebom konvencionalnih metoda marketinga. Istovremeno, imamo mogućnost da iz tih grešaka naučimo mnogo.

Agromanager: Posmatrano sa aspekta agrobiznisa, koji elementi digitalnog marketinga su po tvom mišljenju najvažniji za optimalan razvoj poslovnih inicijativa u agraru?

Aleksej: Kombinacija svega dostupnog. Uporedio bih taj pristup sa samurajem koji se sprema za bitku. Ukoliko je samuraj opremljen katanom, štitom, oklopom za ruke, noge, trup, vrat, kacigom, a pored toga nosi iskustvo iz prethodnih ratova, poznaje protivnika i vjeruje svojim saborcima – mnogo veće šanse su da će ishod te bitke biti okrenut na njegovu stranu. Ukoliko je samuraj krenuo u bitku sa katanom, bez štita i oklopa, kao i bez predstave šta ga očekuje na drugoj strani – šanse za pobjedu biće mnogo manje. Isto važi i za sve dostupne elemente digitalnog marketinga i njihovu (ne)upotrebu. Web sajt bez društvenih mreža i kvalitetnog sadržaja će raditi posao uz plaćeno Google oglašavanje i e-mail marketing, ali će biti veoma ograničen.

Agromanager: Kada bi ti investirao u poljoprivredu, šta bi bila tvoja poslovna ideja?

Aleksej: Investirao bih u medicinsku konoplju i išao all in na CBD ulje.

Agromanager: Ukoliko se neko odluči za pokretanje biznisa u poljoprivredi, koji podrazumijeva kreiranje i stavljanje u promet određenih proizvoda, koje osnovne marketinške aktivnosti su, po tvom mišljenju neophodne za preduzimanje i kojim redoslijedom?

Aleksej: Prvo bih sjeo na kafu sa Petrom Ninićem i saslušao njegovo mišljenje o validnosti i izvodivosti moje biznis ideje u agraru. Tek nakon što bih dobio njegov AMIN okrenuo bih se aktivnostima marketinškog miksa kao što su konkretno definisanje proizvoda i cijene, organizacija distribucije i kreiranje plana za promociju, čemu bih dodao i SWOT analizu, stvaranje idealnog tima i sl.

Agromanager: Svjedoci smo da poljoprivredni proizvođači, koji stavljaju u promet određene finalne proizvode, veoma malo pažnje posvećuju vizuelnom identitetu svojih proizvoda. Koliko je i zašto bitan vizuelni momenat za stvaranje jednog agro brenda?

Aleksej: Potrebno je posmatrati vizuelni identitet kao prvi utisak koji ostavljamo na nekoga prilikom upoznavanja. Ukoliko smo se mlako rukovali, bili sramežljivi u obraćanju i prekidali sagovornika u pola rečenice – vrlo je vjerovatno da nismo baš ostavili dobar prvi utisak, šta god da je bio razlog tome. Isto važi i za vizuelni identitet. Loša grafika, drečave boje i ružan font nikako neće izazvati osjećaj povjerenja i kvaliteta kod ciljane grupe brenda, naročito ukoliko se pojavljujemo na tržištu po prvi put.

Agromanager: Vjeruješ li da je narednih 20 godina vrijeme naše generacije i zašto? Kakve kvalitativne promjene na tržištu bi volio vidjeti u tom periodu?

Aleksej: Vrijeme naše generacije je sad. Volio bih da u narednom period svjedočim rađanju što većeg broja startapa koji su pokrenuti od strane naše generacije i koji dominiraju na tržištu u oblasti u kojoj djeluju. Vjerujem da imamo apsolutni potencijal za to i nadam se da će okolnosti na tržištu rada u bliskoj budućnosti dozvoliti da dođe do realizacije mnogobrojnih kreativnih biznis ideja.

Agromanager: Zajedno sa svojim kolegama iz Agencije za digitalni marketing „Digivox“ pokrenuo si kurs „Moja digitalna akademija (MDA)“. Možeš li nam reći o čemu se radi i zašto bi neko iz oblasti agrara trebao da pohađa pomenuti kurs?

Aleksej: Smatram da je svaki ozbiljan preduzetnik svjestan činjenice da mu digitalni marketing može pomoći u realizaciji biznis ideje i postizanju željenih poslovnih rezultata. MDA je tu da ga edukuje o mnogobrojnim mogućnostima koje pruža digitalni marketing, usmjeri i obuči neophodnim vještinama i znanjima kako bi uspješno realizovao ono što je zamislio.