Otišao jedan naš zemljak u Ameriku i dok je šetao nedjeljom kroz park, sa zamišljenim pogledom u pravcu dalekog mu zavičaja, naletina prodavača lubenica. Crnca. Priđe lubenicama, pa poče da kucka po njima osluškujući zvuk iznutra, ne bi li skontao koja je ona „prava“. Ne treba posebno naglašavati izraženu teatralnost koju naš čovjek ima kada provjerava zrelost lubenica pomoću ove, veoma pouzdane i naučno utemeljenje metode. Zbunjeni prodavač ga pri tome upita:
„Who's on the other side, bro..?!
Meteorologija je u posljednjem periodu, slično kao i odabir zrele lubenice, postala izuzetno kompleksna nauka, u kojoj veoma često ima dosta nagađanja. Iako još uvijek poprilično mlad, pamtim dobro da sam kao dijete znao razlikovati početak i kraj godišnjih doba. Znalo se kada je ljeto, koliko će da traje, kada pada prvi snijeg, dok su poplave bile skoro isključivo posljedica topljenja snijega u rano proljeće. Shodno tome, tadašnji meteorolozi bili su poprilično cijenjeni i precizni stručnjaci. Mi iz Krajine najčešće smo pratili hrvatske meteorologe, jer se njihova prognoza decenijama pokazivala kao najpreciznija za krajnji sjeverozapad Bosne i Hercegovine.
U međuvremenu, doživjeli smo nešto što se popularno naziva „klimatske promjene“. Nažalost, čini mi se da su to jedine promjene koje su nastale u posljednjih 20 godina kada je old school meteorologija u pitanju. Razmišljajući o tome, često se prisjetim one urbane legende, koja kaže da su nestašni studenti PMF-a u Banjoj Luci jedno jutro nasuli vodu u bazen za mjerenje količina padavina. Mamurni profesor je „očitao“ padavine u posljednja 24 sata i putem lokalne radio stanice informisao građane da je u Banja Luci palo 30 litara kiše po kvadratnom metru. Sve bi bilo uredno da u pitanju nije bio vreo ljetnji dan, u sred višesedmične suše…
Meteorologija novog doba
Iako za većinu stanovništva sasvim solidna, prognoza vremena koju svakodnevno dobijamo putem medija (na kraju vijesti, putem radio stanica, na teletext-u i sl.), nije adekvatna za sve nas koji se u manjem ili većem obimu profesionalno bavimo poljoprivredom. Dok je našim starima bitno da je bioprognoza na kraju Dnevnika u znaku raspoloženog smajlija, nama poljoprivrednicima je bitna dugoročna vremenska prognoza, sa preciznim pregledom temperatura i količinama padavina. Ništa manje nisu bitni ni pojava, smjer i brzina vjetrova, relativna vlažnost vazduha, te posebno uslovi za pojavu vremenskih nepogoda. Veoma je važno da se pomenute ali i druge informacije ažuriraju po nekoliko puta u toku dana, te da su stalno dostupne na medijima koje prate mlađe generacije – društvene mreže.Pojavom društvenih mreža, koje su omogućile ubrzano kretanje informacija i povezivanje ljudi bez ograničenja, svjedočimo pojavi brojnih informativnih servisa, od kojih se jedan dio odnosi i na savremenu meteorologiju.
Jedna od bitnijih osobina savremenih meteorologa je i mogućnost komuniciranja sa njima, te razmjena mišljenja u cilju utvrđivanja što preciznijih prognoza vremena za konkretne (mikro)lokacije. Razmjena informacija između samih pratioca pojedinih meteorologa na društvenim mrežama je,takođe, veoma korisan alat, koji omogućava praćenje kretanje vremenskih (ne)prilika na određenom području. Ponekad je ovakav sistem ranog upozoravanja efiksaniji od svih sistema zaštite ljudi, životinja i imovine. Njegovu efikasnost smo vidjeli tokom majskih poplava, kada su se ljudi kroz objave i komentare na društvenim mrežama međusobno obavještavali o rastu i novou vodostaja, pucanju nasipa, plavnim talasima i sl.
Najbolji new age meteorolozi
U nastavku ću predstaviti, po mom mišljenju,nekoliko najboljih vremenskih prognoza na društvenim mrežama u BiH i regionu. Riječ je o domaćim stručnjacima, mlađe životne dobi, koji na dnevnoj bazi objavljuju veoma detaljne i stručne prognoze vremena.
Marko Čubrilo (Srbija).Izuzetan stručnjak, čiji lični profil na facebook-u prati preko 4500 ljudi. Veoma često citiran meteorolog od strane drugih kolega. Na dnevnoj bazi Marko objavljuje veoma detaljne prognoze, sa specifičnim stilom plasiranja informacija. Naime, prvi dio prognoze je generalan, uvijek pisan velikim slovima i sa istaknutim važnim informacijama za period od 5-7 dana. Drugi dio posta je detaljan, stručan i raspoređen po danima. Tekstualni dio prognoze uvijek prate meteorološke mape, na kojima je jednostavnim jezikom objašnjeno kretanje određenih meteoroloških pojava (temperature, padavine, ciklone-anticiklone i sl.). Uvijek su interesantna poređenja koja Marko vrši između prognoze dva osnovna prognostička modela – ECMWF i GFS. Gotovo da nije bilo ozbiljnije vremenske nepogode regionalnog ili lokalnog karaktera na koju se nije na vrijeme objavilo upozorenje od strane pomenutog stručnjaka. Konverzacija na postovima je veoma aktivna, pri čemu se i sam meteorolog svakodnevno uključuje u diskusiju i daje dodatnu, detaljniju prognozu za mikrolokacije po upitu.
Pogled na klimu i njene promjene by Dino Dundić (Hrvatska). Još jedan mladi stručnjak, koji čini mi se, ima poprilično dodira sa poljoprivredom, naročito pčelarstvom. Od svih meteorologa o kojima ću pisati u ovom prilogu, Dino definitivno ima najviše pratilaca, njih čak 17.091 (u momentu pisanja bloga)! Dina sam zapratio prošle godine, jer su mi za oko zapale njegove teorije o povezanosti između aktivnosti vulkana i hladnog proljeća, tačnije pojave mraza u rano proljeće. Ispočetka skeptičan, počeo sam da pratim njegove analize aktivnih vulkana na teritoriji Evrope, kojih je u posljednjih godinu dana bilo baš dosta. Naime, postoje relevantna naučna istraživanja, kojima i Dino doprinosi svojim radom na ovom polju, koja kažu kako je nakupljanje vulkanskog aerosola (usljed erupcije) u atmosferi direktno povezano sa stvaranjem specifičnog sloja u atmosferi, koji onemogućava efikasno zagrijavanje iste (naročito nižih slojeva) u rano proljeće, što dovodi do hladnijeg početka vegetacije i pojave ranih mrazeva. Ove godine smo osjetili potvrdu ove teorije na djelu. Doslovno, nekoliko puta. Pored opsesije vulkanima, Dino „donosi“ vremensku prognozu na jedan veoma vedar i zabavan način. Kombinacija šaljivog tona, dalmatinskog stila pisanja i obilja sticker-a u postovima su nešto što posmatranog meteorologa čini prepoznatljivim uvijek kada skrolujete news feed na facebook-u. Postovi (analize) su kratki, optimistični, šareni i efektni. Svaku prognozu prati i adekvatna meteorološka mapa, koju i mi lajici veoma lako očitavamo.
Vremenska prognoza za Zapadni Balkan (BiH).Od brojnih bosanskohercegovačkih vremenskih prognoza na društvenim mrežama ova je, po meni najbolja. Zašto? Kada uđete na sekciju „O nama“ (About) na pomenutoj stranici, na kraju teksta stoji: „Sve ovo radimo iz hobija i ljubavi prema meteorologiji, tu smo radi Vas!“. Kada god uspostavljam nova partnerstva, pa čak i najblaži oblik saradnje u poslu, uvijek gledam da sarađujem sa nekim „ludakom“ koji iz sebe emituje sličnu strast prema onome što radi. To je gotovo uvijek igranje na sigurno. Kada budete čitali vremenske prognoze na ovoj stranici, svakako ćete uočiti pozitivnu opsesiju. Još je veći fenomen to da prognozu vremena na posmatranoj stranici uređuje 17-ogodišnji mladić! Istina, stranicu su pokrenula tri zaljubljenika u meteorologiju iz različitih područja BiH, međutim trenutno 12.000 ljudi čita prognoze jednog mladića i ne trepće. Pri tome, pored BiH, prognoza se svakodnevno objavljuje i za područje Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Ako su Marko i Dino na vrijeme upozoravali na poplave, ova stranica je pored pravovremenih upozorenja veoma često objavljivala i detaljne izvještaje sa terena u toku majskih poplava. Slična metodologija je i u „normalnim“ uslovima i redovnim postovima. Tekstovi su veoma kvalitetno napisani, logično podijeljeni po državama i puni korisnih informacija. Specifičnost stranice je objavljivanje više postova dnevno sa samo jednom mapom na većini postova. Prognoze se, pored generalnog pristupa, objavljuju i za pojedinačna područja u gore pomenutim državama, a najćešće za BiH. Rezultat ovakvog pristupa su ažurne informacije u pravo vrijeme.
Na kraju ovog članka, veoma je teško ne osvrnuti se na tretman kakav nabrojani, ali i drugi „meteorolozi amateri“ imaju od strane zvaničnih Zavoda za meteorologiju u državama u kojima rade. Svjedoci smo nedavnog donošenja Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti u Hrvatskoj, kojim se umnogome ograničava rad svih amaterskih meteorologa i objavljivanje informacija iz ove oblasti mimo Državnog Zavoda. Kod nas su pomenuti meteorolozi veoma često izloženi javnom prozivanju od strane zvaničnih institucija iz posmatrane oblasti, a nerijetko su i optuživani za „bespotrebno širenje panike“, kao što je to bio slučaj netom prije majskih poplava ove godine. Nažalost ili na sreću, priroda uvijek pokaže ko je u pravu u posmatranoj nauci.
I dok se jedan dio onih pametnih, old school meteorologa,pomirio sa napretkom tehnologija i savremenim načinima informisanja, te pri tome posvetio nekim drugim aktivnostima, tipa turizma, onima što prozivaju i ograničavaju tuđi rad bi možda bilo pametnije da se vode starim tržišnim pravilom:
„Borićemo se kvalitetom!“
